BERLIN je najveći i glavni grad Njemačke i nakon Londona drugi najveći grad Europske unije. U vrijeme Hladnog rata od 1949. do 1990. Berlinskim zidom bio je podijeljen na Istočni Berlin i Zapadni Berlin. Zid se počeo graditi 1961., a srušen je 1989. te je postao simbolom gladnog rata. Berlin je smješten na rijekama Spree i Havel na sjeveroistoku Njemačke. Grad je poznat i po parkovim i dvorcima.
BRANDENBURŠKA VRATA su trijumfalna vrata i simbol grada. Smještena su na Pariškom trgu i jedina su preostala vrata od vrata izgrađenih kao ulaz u Berlin. Izgrađena su između 1788. i 1791. Vrata se sastoje od 12 grčkih stupova u dorskom stilu, po 6 na obje strane. Na vratima stoji kvadriga, koju čine bogovi mira u kočiji sa četiri konja. Vrata su visoka 26 m, 65,5 m široka i 11 m dugačka. Uzor za izgradnju Brandenburških vrata bila su atenska vrata Propileji na atenskoj Akropoli.
REICHSTAG je zgrada u Berlinu, u kojoj je sjedište jednog od dvaju domova njemačkog parlamenta - Bundestaga. Građena je od 1884. do 1894. godine, prema projektu frankfurtskog arhitekta Paula Wallota. Godine 1933. teško je stradala u požaru te je bila izvan upotrebe. Reichstag je u povijesti bio središte i prvi parlament Svetog Rimskog Carstva, Sjeverne Njemačke Konfederacije i Trećeg Reicha do 1933.
MUZEJSKI OTOK je naziv sjevernog dijela otoka Spreeinsel na rijeci Spree u središtu Berlina. Ime je dobio po nekoliko svjetski poznatih muzeja koji danas zauzimaju cijeli sjeverni dio otoka, koji je izvorno bio znanstveno i umjetničko središte pruskog kralja Fridrika Vilima IV. od 1841. god. Ovaj muzejski kompleks je 1999. god. dospio na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. Najstariji muzej na otoku je tzv. Stari muzej (Altes Museum) koji je napravljen 1830., a već 1859. god. dovršen je i Novi muzej (Neues Museum). Stara nacionalna galerija (Alte Nationalgalerie) je dovršena 1876. god., 1904. otvoren je Kaiser-Friedrich-Museum, koji danas mosi ime Bode muzej ( Bode Museum), a u njemu se nalazi kolekcija kasnoantičkih i bizantskih skulptura. Pergamski muzej (Pergamon Museum) je nastao posljednji (1930.), a u njemu se nalaze fantastične, goleme i autentične rekonstrukcije velikog povijesnog značaja kao što su: Pergamski oltar i Ištarina vrata grada Babilona.
PALAČA CHARLOTTENBURG je najveća u Berlinu. Građena je krajem 17. st., ali je uvelike proširena u 18.st. Interijer je uređen u baroknom i rokoko stilu. Oko palače se nalazi i prekrasan vrt.
STUP POBJEDE je 230 metara visok spomenik , postavljen u čast pobjede nad Francuskom 1871. Na stupu se nalazi zlatni kip božice Viktorije. Ispo divovdkog kipa nalazi se platforma s koje se pruža prekrasan pogled na okolni park i Berlin.
BERLINSKA KATEDRALA, u kojoj je svaki umjetnički pravac, prihvaćen od pruskih kraljeva i njemačkih careva, mijenjao oblik, prošlih pedeset godina bila je polagano obnavljana. Danas crkva blista u svom svojem arhitekturnom sjaju. Izvorno je bila katolička, ali u prvoj polovici 16. st. postaje protestanska.
BRANDENBURŠKA VRATA su trijumfalna vrata i simbol grada. Smještena su na Pariškom trgu i jedina su preostala vrata od vrata izgrađenih kao ulaz u Berlin. Izgrađena su između 1788. i 1791. Vrata se sastoje od 12 grčkih stupova u dorskom stilu, po 6 na obje strane. Na vratima stoji kvadriga, koju čine bogovi mira u kočiji sa četiri konja. Vrata su visoka 26 m, 65,5 m široka i 11 m dugačka. Uzor za izgradnju Brandenburških vrata bila su atenska vrata Propileji na atenskoj Akropoli.
REICHSTAG je zgrada u Berlinu, u kojoj je sjedište jednog od dvaju domova njemačkog parlamenta - Bundestaga. Građena je od 1884. do 1894. godine, prema projektu frankfurtskog arhitekta Paula Wallota. Godine 1933. teško je stradala u požaru te je bila izvan upotrebe. Reichstag je u povijesti bio središte i prvi parlament Svetog Rimskog Carstva, Sjeverne Njemačke Konfederacije i Trećeg Reicha do 1933.
MUZEJSKI OTOK je naziv sjevernog dijela otoka Spreeinsel na rijeci Spree u središtu Berlina. Ime je dobio po nekoliko svjetski poznatih muzeja koji danas zauzimaju cijeli sjeverni dio otoka, koji je izvorno bio znanstveno i umjetničko središte pruskog kralja Fridrika Vilima IV. od 1841. god. Ovaj muzejski kompleks je 1999. god. dospio na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. Najstariji muzej na otoku je tzv. Stari muzej (Altes Museum) koji je napravljen 1830., a već 1859. god. dovršen je i Novi muzej (Neues Museum). Stara nacionalna galerija (Alte Nationalgalerie) je dovršena 1876. god., 1904. otvoren je Kaiser-Friedrich-Museum, koji danas mosi ime Bode muzej ( Bode Museum), a u njemu se nalazi kolekcija kasnoantičkih i bizantskih skulptura. Pergamski muzej (Pergamon Museum) je nastao posljednji (1930.), a u njemu se nalaze fantastične, goleme i autentične rekonstrukcije velikog povijesnog značaja kao što su: Pergamski oltar i Ištarina vrata grada Babilona.
PALAČA CHARLOTTENBURG je najveća u Berlinu. Građena je krajem 17. st., ali je uvelike proširena u 18.st. Interijer je uređen u baroknom i rokoko stilu. Oko palače se nalazi i prekrasan vrt.
STUP POBJEDE je 230 metara visok spomenik , postavljen u čast pobjede nad Francuskom 1871. Na stupu se nalazi zlatni kip božice Viktorije. Ispo divovdkog kipa nalazi se platforma s koje se pruža prekrasan pogled na okolni park i Berlin.
BERLINSKA KATEDRALA, u kojoj je svaki umjetnički pravac, prihvaćen od pruskih kraljeva i njemačkih careva, mijenjao oblik, prošlih pedeset godina bila je polagano obnavljana. Danas crkva blista u svom svojem arhitekturnom sjaju. Izvorno je bila katolička, ali u prvoj polovici 16. st. postaje protestanska.